skip to Main Content
Prevencija I Rano Otkrivanje Ključni Su Za Borbu Protiv Karcinoma Grlića Maternice

Januar je mjesec posvećen podizanju svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja karcinoma grlića maternice i humanog papiloma virusa (HPV) i tim povodom članice BHAAAS-a dr. Azra Sadiković, specijalista Ginekologije i dr. Vedka Begović, specijalista Interne medicine, pripremile su najvažnije informacije i savjete kako bi ukazale na značaj prevencije i ranog otkrivanja ove zloćudne bolesti.

Karcinom grlića maternice je drugi najčešći karcinom i drugi najčešći uzrok smrti od karcinoma  kod žena u reproduktivnoj dobi širom svijeta. U BiH godišnje premine više od 60 žena. Najveća incidenca i smrtnost od karcinoma grlića maternice je u zemljama sa ograničenim resursima i nerazvijenim protokolima skrininga i vakcinisanja protiv HPV infekcije.

Karcinom grlića maternice se može dijagnosticirati u ranijim stadijima, kad ga je lakše liječiti, a i potencijalno potpuno eliminirati sa pravilnim skriningom i vakcinisanjem grupacija pacijenata prema preporučenoj životnoj dobi.

Važno je naglasiti da je karcinom grlića maternice, bolest koja se može kontrolirati i prevenirati kroz organizovani  proces vakcinacije protiv HPV virusa  i kroz pronalaženje ranih promjena na grliću maternice, takozvanih prekanceroznih lezija. Pronalaženje ovih lezija podrazumijeva skrining  sa tzv papa brisom i još efektivnije dodatnim HPV testiranjem, prema odobrenim preporukama zdravstvenih organizacija utemeljenim na naučno dokazanim i široko prihvaćenim činjenicama.

Skrining metode za rano otkrivanje raka grlića maternice

Grlić maternice (cerviks) je donji dio maternice. Karcinom grlića maternice u svojim ranim fazama često ne izaziva simptome. Stoga je najbolji način za rano otkrivanje, testiranje svih žena čak i ako nemaju simptome. Ovo je poznato kao skrining karcinoma grlića maternice. Postoje dva testa koja se mogu koristiti za skrining karcinoma grlića maternice: Papanicolaou (Papa) bris i test na humani papiloma virus (HPV). Jedan ili oba ova testa preporučuju se ovisno o starosnoj dobi žene i zdravstvenoj historiji.

Skrining i testiranje se preporučuje početi od 21 godine za sve osobe bez obzira na njihovu seksualnu historiju ili prijašnju vakcinaciju.

Kod žena starijih od 30 godina, Papa test se može kombinovati s testom na humani papiloma virus (HPV) – spolno prenosivu infekciju koja se smatra uzročnikom karcinoma grlića maternice u skoro 99% slučajeva. HPV test se također radi pomoću uzorka ćelija iz grlića maternice. Ove ćelije se mogu analizirati kako bi se pronašli tragovi infekcije sa visoko rizičnim sojevima HPV virusa (16, 18, 45 su samo neki od njih). Infekcija ovim virusom ne daje simptome u najvećem broju slučajeva, ali izaziva promjene na ćelijama grlića koje vremenom mogu dovesti do pojave karcinoma grlića. Poznato je da je potrebno dugo vremena (čak do desetak godina) da infekcija i promjene na grliću maternice dovedu do karcinoma. Zbog toga je upotreba Papa i HPV testa dovela do značajnog smanjenja broja oboljelih žena od ovog karcinoma u razvijenim zemljama gdje se primjenjuju ove smjernice za testiranje.

Preporuke od 2012. godine, a kasnije ažurirane 2018. godine, zamijenile su starije preporuke koje su navodile da bi žene trebalo testirati svake godine. To više nije slučaj. Radna grupa za preventivne usluge SAD-a i Američki savez opstetričara i ginekologa (ACOG) su objavili preporuke o tome koga i kako često bi trebalo testirati na karcinom grlića maternice i koje vrste testova bi trebalo uraditi.

Sve žene bi trebalo da naprave prvi Papa test u dobi od 21 godine. Ne preporučuje se testiranje prije navršene 21 godine, čak ni za žene mlađe od 21 godine koje su seksualno aktivne. Ako su rezultati normalni, Papa test bi trebalo raditi svake 3 godine do 30. godine života. Nakon 30 godina starosti, žene mogu nastaviti s Papa testom svake 3 godine ili mogu raditi test sa HPV testom svakih 5 godina. Žene mogu prestati s Papa testom u dobi od 65 godina ako su imale rutinske preglede s normalnim rezultatima u prethodnih 20 godina. Žene koje imaju abnormalne rezultate Papa testa možda će trebati ili dodatno testiranje (kao što je biopsija grlića maternice) ili kontrolni Papa test prije isteka tri godine između dva testa.

HPV vakcinacija

HPV vakcinacija je proces primjene vakcine koja štiti od humanog papiloma virusa (HPV). HPV je grupa virusa koji se prenose putem seksualnog kontakta. Postoji više od 200 tipova HPV-a od kojih neki mogu izazvati promjene na koži i sluzokoži, uključujući genitalne bradavice i lezije koje povećavaju rizik od određenih vrsta raka, posebno raka grlića maternice, ali i raka vagine, anusa, penisa i grla.

HPV vakcine se preporučuju kao preventivna mjera kod adolescenata i mladih osoba prije nego što postanu seksualno aktivni, jer pružaju najveću korist kada se primjene prije izloženosti virusu. Međutim, vakcinacija može biti korisna i kod osoba koje već imaju seksualno iskustvo, jer štiti od onih tipova HPV-a koje do tada nisu dobili.

Važno je napomenuti da vakcinacija ne štiti od svih tipova HPV-a i ne zamjenjuje redovne medicinske preglede i skrining na rak grlića maternice. Međutim, ona predstavlja važan dio prevencije od određenih oblika infekcija i karcinoma povezanih sa HPV-om.

Vakcinacija protiv HPV-a preporučuje se adolescentima oba spola. Prva doza se obično daje u dobi od 9-12 godina, i donedavno se preporučivala do 26. godine. Medjutim, pokazalo se da vakcinacija daje rezultate i ako se primijeni i u kasnijoj dobi, Tako se, odnedavno, vakcinacija u Americi preporučuje i do 45. godine života. Daje se serija od dvije ili tri doze, ovisno o dobi prilikom početka vakcinacije. Ako se započne prije 15. godine, dovoljne su dvije doze s razmakom od 6-12 mjeseci. Ako se započne nakon 15. godine, preporučuje se treća doza.

Efikasnost vakcine je visoka i pruža zaštitu od različitih sojeva HPV-a. Pokazalo se da vakcina pruža zaštitu od 90% slučajeva raka grića maternice te značajno smanjuje rizik od drugih HPV-povezanih bolesti.

Back To Top