skip to Main Content
Intervju / Prof. Volić: Egomanijakalni Megalomani Igraju Se Sa Sudbinama Ljudi U BiH

Početkom prošlog mjeseca Bosanskohercegovačko-američka akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) dobila je novo vodstvo. Na čelo respektabilne Akademije stupio je prof. dr. Ismar Volić.

On je predstavio strategiju za 2022. godinu koja uključuje procese reorganizacije za pozicioniranje na veći operativni nivo što je neophodno zbog rastućeg opsega aktivnosti i značaja.

Razgovarao: Faruk Vele

Ismar Volić je profesor matematike na Wellesley Collegeu u Bostonu. Odrastao je u Sarajevu, a u Ameriku je otišao 1991. godine kao srednjoškolac. Diplomirao je matematiku na Bostonskom Univerzitetu a doktorirao na Brown Univerzitetu. Radio je kao postdoktorant na Virginia Univerzitetu prije nego što je 2006. godine došao na Wellesley gdje je sada redovni profesor.

Takođe je bio gostujući istraživač na Massachusetts Institute of Technology i na Louvain-la-Neuve Univerzitetu u Belgiji. Nedavno je proveo i semestar na Univerzitetu u Sarajevu kao dobitnik Fulbright stipendije.

Profesor Volić radi u polju topologije, koja je slična geometriji, a bavi se izučavanjem oblika i prostora zajedno sa promjenama koje nastaju pri njihovim deformacijama. Autor je preko dvadeset naučnih radova i dvije knjige iz ove oblasti. Držao je preko stotinu pedeset predavanja na pet kontinenata.

Prof. Volić je, inače sin Jasne Diklić, naše slavne glumice i kolumnistice na portalu Radiosarajevo.ba. Živi u Bostonu sa suprugom i dvoje djece, ali je čest posjetilac Bosne i Herzegovine gdje drži predavanja i obavlja ulogu mentora na Univerzitetu u Sarajevu.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba vrlo nadahnuto govori o BHAAAS i njezinim planovima, a kritički secira situaciju u našoj zemlji, njezine perspektive i sve veće izazove.

Profesor_Ismar_Volic_Foto_Privatni_Album 1

Radiosarajevo.ba: Profesore Volić, navršilo se mjesec dana od kako ste imenovani na čelo Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS). Kakvi su prvi utisci?

Volić: Prvi utisci su očekivani – puno posla a malo vremena. Ali ja sam bio spreman na to. Član sam BHAAAS-a već osam godina, a na Upravnom Odboru sam šest godina u raznim kapacitetima. Nije prošao ni jedan dan tokom svog tog vremena da nisam nešto uradio za BHAAAS, da nisam svakodnevno posvetio neko vrijeme poboljšanju i unapređenju ove organizacije.

Dakle, odlično poznajem BHAAAS i bio sam svjestan izazova koji su me čekali. Najvažnije mi je da sam se okružio sposobnim ljudima na čelu sa pomlađenim Upravnim Odborom koji razumiju moju viziju i spremni su da daju sve od sebe da je zajedno implementiramo. Pomaže i to da niko od nas ni u jednom trenutku ne postavlja pitanje validnosti i vrijednosti svega što radimo, tako da je lako svakodnevno imati motivaciju i naći vremena.

Radiosarajevo.ba: Kakvi su Vaši planovi na čelu Akademije i kako vidite njezinu ulogu?

Volić: BHAAAS od svog začetka raste i dobija na važnosti, a to se posebno primijeti u posljednjih nekoliko godina. Ljudi i institucije su sve više čuli za nas, cijene naš rad i žele da nam se pridruže. Opseg naših aktivnosti je u ekpanziji, a način na koji funkcionišemo je prepoznatljiv kao model akademskog rada na svjetskom nivou kojem treba težiti.

Naše članstvo raste, priključuju nam se fantastični mladi ljudi koji su motivisani i koji polako preuzimaju štafetu od nas. Konferencija Dani BHAAAS-a u BiH koja će se po trinaesti put održati u junu je postao najprepoznatljiviji i najvažniji naučni događaj u Bosni i Hercegovini.

Međutim, s obzirom da smo mi volonteri koji sve ovo rade tokom ono malo slobodnog vremena koje imamo između drugih obaveza, a i o svom trošku, mi nismo u potpunosti uspjeli da organizaciono pratimo naš rast.

Prijeko nam je potrebno da se funkcionalno i finansijski regrupišemo, da postavimo BHAAAS na nezavisnu i uhodanu operacijsku podlogu koja bi nam omogućila da što efikasnije kreiramo i sudjelujemo u projektima, da maksimalno iskoristimo beskonačnu ekspertizu naših članova. Tako da je vizija mog predsjedništva dvosmjerna – kapitalizirati na trenutnoj uzlaznoj putanji sa širenjem aktivnosti i privlačenjem još većeg broja kvalitetnih članova, a u isto vrijeme oformiti administracionu strukturu koja bi to sve mogla da iznese na jedan održiv i dugoročan način.

Profesor_Ismar_Volic_Foto_Privatni_Album 2

Slabost i krhkost

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu se situacija u Bosni i Hercegovini bitno radikalizirala, do strahovanja od novog rata, kako Vi vidite ove procese u našoj zemlji?

Volić: Moram priznati da meni lično nije lako objektivno evaluirati trenutna dešavanja u Bosni i Hercegovini zbog distance, a i dovoljno se problematičnih stvari dešava u Americi da informisanje o situaciji i ovdje i u Bosni i Hercegovini uzima dosta vremena.

U isto vrijeme pokušavam u glavi držati dva kontradiktorna viđenja stanja kod nas:
Jedno je deterioracija institucija i političkog sistema koja vodi u najgore, u neku verziju užasne istorije devedesetih, a drugo je da je ovo samo još jedan ciklus predizbornih igara egomanijakalnih megalomana koji vode našu zemlju i koji se igraju sa sudbinama ljudi koji ih slijepo prate.

I zavisno od toga na koji portal odem, koji članak pročitam, s kojim prijateljem popričam, jedno od ovih viđenja dominira u datom trenutku, ali se isto tako na brzinu može zamijeniti drugim. Ali koji god da su ishodi trenutne situacije, u svakom slučaju se ponovo potvrđuje slabost i krhkost našeg političkog sistema koji se mora mijenjati.

Radiosarajevo.ba: Međunarodna zajednica se, po nekima, neodlučno drži u BiH, što mnoge dovodi u sumnju da bi zemlja odista mogla biti ugrožena i da joj prijete sukobi i secesija. Zašto je to tako i kako popravljati poziciju BiH?

Volić: Nisam kompetentan da na ovo odgovorim jer ne znam šta se dešava iza kulisa. Dobro je da međunarodna zajednica izgleda polako počinje da razumije težinu problema. Situacija sa Palmerom i Eichhorst je pokazala koliko su naši problemi duboki i više ne mogu i ne trebaju da se rješavaju u okviru ustava i sustava koji ima institucionalno ugrađenu diskriminaciju, koji dijeli ljude na “mi” i “oni”. Nadam se da će se napori međunarodne zajednice usmjeriti prema nekom radikalnijem rješenju koje će omogućiti građanima Bosne i Hercegovine da glasačkim listićima zaustave političku dominaciju korumpiranih nacionalista i populista i koji će iste relegirati na margine društva gdje i pripadaju.

Strašno i porazno

Radiosarajevo.ba: Brojni mladi, uključujući i njihove porodice, odlaze iz BiH, koliko je to u ovom trenutku najstrašniji scezarij i krajnje zabrinjavajući trend, te kako mu odgovoriti?

Volić: Nedavno sam pročitao statistiku da svaka druga mlada osoba u Bosni i Hercegovini razmišlja o odlasku. Strašno i porazno. Ali s druge strane, rješenje je jasno, samo je njegova implementacija problem. Prvo mora postojati stabilna ekonomija koja bi mladosti garantovala da će imati zaposlenje i pristojan život nakon sto se školuju. A da bi se to desilo, potrebno je mijenjati politički sistem kojem ekonomska (i kulturološka i edukativna i svaka druga) stagnacija odgovara jer se bogati od nje.

Profesor_Ismar_Volic_Foto_Privatni_Album 3

Ali na početku tog lanca promjena stoji edukacija – neophodno je mijenjati obrazovni sistem, prilagoditi ga onome što se dešava u svijetu. Kvalitetno obrazovanje koje njeguje kritičko razmišljanje bi osnažilo mladost, pokazalo im da ona ne samo može nego i mora odbiti politiku pod kojom se konstantno smanjujemo u retrovizoru Evrope već četvrt vijeka. Mladost mora da razumije ko vodi njihovu zemlju, čije interese ti ljudi imaju – definitivno ne interese mladih ljudi – i da onda izaberu pametnije, vrjednije i poštenije lidere.

U isto vrijeme, mi ne možemo prekrstiti ruke i čekati da mladi krenu u akciju. Mi im moramo dati alate obrazovanja, tolerancije, inkluzije i proširenih vidika, i to je ono gdje BHAAAS vidi svoju ulogu. Mi prenosimo znanje i nadamo se da tako indirektno, da ne kažem subverzivno, na duge staze pridonosimo pozitivnim sistemskim promjenama u Bosni i Hercegovini.

Radiosarajevo.ba: Kako stvoriti uvjete za transfere znanja i ljudi u BiH ka idealu meritokracije u kojoj će biti stvoreno društvo znanja, jednakopravnosti, jednake šanse, što je svojevrsni ideal?

Volić: Krucijalno je da se o obrazovanju govori, da je u centru javnog diskursa i da se uporno na sav glas ponavlja da bez kvalitetnog obrazovanja nema progresa. Prije par godina smo imali PISA testiranje koje je pokazalo koliko je naš obrazovni sistem zaostao i umjesto da se taj test iskoristio kao alarm za hitnu reformu, kao što su ga mnoge druge zemlje iskoristile, odlučeno je da Bosna i Hercegovina više neće učestvovati u PISA testiranju.

Opet se vraćamo na to da ovo ide na ruku vladajućoj klasi jer obrazovni deficit drži narod zarobljen u glasačkim torovima. Dok god se maligni tumor neadekvatne edukacije nastavlja širiti kroz sve sfere društva, teško ćemo dospjeti do tog ideala meritokracije koji spominjete.

Drugi problem je da je potencijal dijaspore zanemaren. Postoji vrlo malo inicijativa koje potiču iz Bosne i Hercegovine i koji bi nas angažovale da postanemo integralni u razvoju edukacije. A upravo smo mi ti koji poznajemo obrazovni sistem i kod nas i u zemljama u kojima živimo, i prirodno bi bilo da se kapitalizira na tom iskustvu. Uglavnom sve što BHAAAS i slične organizacije rade je inicirano sa naše strane a ne od strane institucija u Bosni i Hercegovini.

Odnedavno je izuzetak tome Univerzitet u Sarajevu koji poduzima konkretne korake da što bolje iskoristi naš potencijal. Tako bi trebalo da se ponašaju sve obrazovne institucije, uključujući i ministarstva.

Ko god želi da vidi kako izgleda društvo znanja, ravnopravnosti, umrežavanja svijeta, vrhunske nauke i umjetnosti treba da dođe na naše Dane BHAAAS-a u BiH slijedećeg juna u Sarajevu.

Ta četiri dana prenosa i razmjene ekspertize, mentorisanja studenata, prikazivanja novih metoda, metodologija, tehnike i tehnologija će, kao i uvijek, biti prototip za vrhunsko akademsko djelovanje u Bosni i Hercegovini. To će biti slika svega što bi moglo da postoji kada bi se intelektualni potencijal naše zemlje na pravi način njegovao i oslobodio politike.

(https://radiosarajevo.ba/)

Back To Top