skip to Main Content
Bosanski St. Louis: Između Dva Svijeta

Ljudi ovdje znaju za Bosance, jer je zajednica prilično velika, ali ono što je manje poznato jeste to kako su oni dospjeli ovdje, kaže autor knjige Patrick McCarthy.

Dr. Aida Ibričević je istraživačica i konsultantica iz oblasti migracijskih i dijasporskih studija. Živi i radi u Sarajevu, a spoljna je saradnica sa Migration Center na Peace Research Institute (PRIO) u Oslu, Norveška. BiH dijasporske diskusije direktno u Vašem inboxu na www.aidaibricevic.com

Od Patricka McCarthyja, autora knjige “After the Fall: Srebrenica Survivors in St. Louis” (2000), u koautorstvu sa Akifom Cogom najesen stiže nova knjige o bosanskohercegovačkoj dijasporskoj zajednici u St. Louisu.

U ovom razgovoru, Patrick McCarthy kazuje o nastanku knjige “Bosnian St. Louis: Between Two Worlds”, kao i o njenoj važnosti za dokumentovanje života bh. dijaspore u SAD-u.

INSPIRACIJA ZA PISANJE KNJIGE

Patrick McCarthy: Sjećam se da sam jednog dana došao kod Akifa Coge i rekao mu kako imam ideju o tome da pokušamo na neki način ispričati priču o Bosancima i Hercegovcima u St. Louisu. Akif je moj mlađi kolega, rodom iz Zenice i sa dugogodišnjim novinarskim iskustvom. Već dugo vremena sam poznavao Akifa, pa sam mislio da bi mogao biti zainteresovan da na ovom projektu radimo zajedno.

Ljudi ovdje znaju za Bosance, jer je zajednica prilično velika, ali ono što je manje poznato jeste to kako su oni dospjeli ovdje? Ko je bio ovdje prije? Kako je osnovana bh. zajednica u St. Louisu?  U našoj knjizi, mi u jednom smislu pričamo hronološki organizovanu priču počevši od toga koji su bili prvi Bosanci koji su došli u St. Louis. Zašto su oni došli? Šta se dogodilo kada je ogroman broj ljudi počeo dolaziti zbog rata u BiH? Zatim pričamo o tragediji koja se dogodila sa Selmom Dučanović. Posvetili smo pažnju i bivšoj Jugoslaviji, prije i poslije.

Akif Cogo obavlja intervjue za knjigu - Patrick McCarthy

Akif Cogo obavlja intervjue za knjigu – Patrick McCarthy

Govorimo o odnosu Amerikanaca prema bh. dijasporskoj zajednici u St. Louisu, koja je svakim danom rasla. Razgovaramo o tome kako se zajednica organizovala; kako su se riješavala različita organizaciona pitanja; kako su se uspostavljale vjerske institucije. Danas postoje tri bosanske džamije u St. Louisu, a mi u knjizi objašnjavamo kako su one nastale. Opisujemo politički angažman Bosanaca u SAD-u i njihov napredak u američkom društvu. Knjiga uključuje intervjue sa ljudima poput Enesa Kanlića, ortopedskog hirurga, koji je u St. Louis stigao 1991. godine. Veliki dio podataka za našu knjigu došao je u saradnji sa Bosnia Memory Projectom, na Univerzitetu Fontbonne. Međutim, kada god su postojale dileme o zaštiti privatnosti, korišteni su odgovarajući pseudonimi kako bi se zaštitili preživjeli i kako bi im se omogućilo da svoje priče ispričaju tačno i istinito.

PORIJEKLO BOSANSKOHERCEGOVAČKE ZAJEDNICE U ST. LOUISU

Patrick McCarthy: Započinjemo našu knjigu pričajući priče o ljudima poput Stipe PrajzaMuharema BasićaIbrišima Dedića Smaje Čehajića, koji su već bili u St. Louisu kada je počeo rat u BiH 1992. godine. Bili su to ljudi koji su već poznavali engleski jezik i bili su voljni da pomognu izbjeglicama koje su dolazile. U februaru 1993. godine došlo je prvih pet porodica koje su uglavnom bile sa područja Bosanske krajine i ljudi koji su preživjeli strahote logora u BiH. Čak i mnogo prije postojao je Međunarodni institut, koji je već više od stotinu godina pomagao izbjeglicama imigrantima koji su se doseljavali u St. Louis. Oni su bili dio mreže za preseljenje izbjeglica i zapravo su predali informacije State Departmentu SAD-a, IOM-u (Međunarodna organizacija za migracije) i drugim izbjegličkim organizacijama, koje su koordinirale većinu preseljenja izbjeglica iz Evrope.

Međunarodni institut je uradio svoju zadaću i otkrio da ima ljudi ne samo iz bivše Jugoslavije, nego zapravo ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji su već ovdje u St. Louisu. Iako su mnogi od njih bili muslimani porijeklom, bili su povezani sa katoličkom Crkvom sv. Josipa, koja je okupljala Hrvate u St.Louisu. Jedan od ljudi koji je pomagao prvim ljudima koji su stizali iz rata u St. Louis je bio Stipe Prajz, porijeklom iz Kotor Varoši, koji je u St. Louis došao 1951. godine kao politički disident iz Jugoslavije.

OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE OVDJE.

 

 

Back To Top