skip to Main Content
Reakcija „Sekcije Medicinskih Nauka BHAAAS“ Na Informaciju O Donaciji Navodnog “lijeka Protiv COVID-19“ Bosni I Hercegovini

„Hydroxychloroquine Sulphate“ ne samo da nema potvrđenog korisnog dejstva, već može biti i veoma opasan

Do sada je objavljeno sedam studija u vezi s korištenjem Hydroxychloroquina na ljudima. Za sve studije je zajedničko da nema jasnog dokaza pozitivnog efekta niti preporuke za korištenje. U Francuskoj, Brazilu i Švedskoj su zaustavili eksperimente s ovim lijekom zbog učestalih nuspojava, stoga se čudimo da su državne institucije BiH tako brzopleto potpisale ugovor o ovoj donaciji, te da su mediji objavili informaciju da se radi o „jednom od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19“.

Louisville (USA) – 2.5.2020. godine

Povodom informacije koja je objavljena u bosanskohercegovačkim medijima da su Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i kompanija SANDOZ (Lek Pharmaceuticals d.d., član tvrtke Sandoz), potpisali Ugovor o donaciji kojim će Sandoz donirati Bosni i Hercegovini 22.800 tableta Hydroxychloroquine Sulphate, koji je u medijima predstavljen kao „jedan od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19“, ugledni stručnjaci iz oblasti epidemiologije i članovi Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauke (BHAAAS) ovim putem demantiraju gore navedenu informaciju kao nepotpunu i djelomično tačnu.

Prema zvaničnoj informaciji koju je 25.4.2020. godine objavio U.S. FDA (Food and Drug Administration) ne postoji lijek koji je odobren niti za prevenciju niti za tretman COVID-19 uključujući i Hydroxychloroquine Sulphate. Istovremeno stručnjaci naglašavaju da ovaj lijek ne samo da nema potvrđenog korisnog dejstva, već može biti veoma opasan. Hydroxychloroquine se može koristiti u kliničkim ispitivanjima uz naglašavanja mogućih nuspojava i uz jasnu saglasnost pacijenta/porodice.

Hydroxychloroquine se godinama koristi za tretman malarije, reumatičnog artritisa i sistemskog lupusa. Ideja da je lijek potencijalno koristan za tretman COVID-19 je bazirana na laboratorijskim eksperimentima koje su pokazale takvu mogućnost. Međutim, još uvijek se ne može dokazati da ovaj lijek ima sličan efekt u ljudskom organizmu za liječenja COVID 19. Iz istih razloga, do danas se ni jedan lijek ne može zvanično koristiti za liječenja COVID 19 osim kao eksperimentalan prije nego prođe rigorozne faze studiranja na ljudima.

Od 16. marta do 21. aprila 2020. godine objavljeno je ukupno sedam studija u vezi s korištenjem Hydroxychloroquina na ljudima. Da ne idemo u detalje, za sve studije je zajedničko da nema jasnog dokaza pozitivnog efekta niti preporuke za korištenje. Naprotiv neki od ovih studija su objavili veću smrtnost asociranu s korištenjem ovog lijekom. U Francuskoj, Brazilu i Švedskoj su zaustavili eksperimente s ovim lijekom zbog učestalih nuspojava, stoga se čudimo da su državne institucije BiH tako brzopleto potpisale ugovor o ovoj donaciji, te da su mediji objavili informaciju da se radi o „jednom od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19“.

Ovaj lijek može izazvati niz nuspojava, a prije svega su relativno česte srčane aritmije posebno kod vrlo bolesnih pacijenata. Trenutno doktori u USA ovaj lijek koriste samo na bolesnicima u kliničkim ispitivanjima, ali s mnogo manje elana nego početkom pandemije. Ovo je trenutni stav respektabilnih svjetskih zdravstvenih organizacija koje se bave ovim gorućim pitanjem. Znanje o bolesti je dinamično i tek u začetku jer je bolest nova. Naravno, buduća eksperimentalna istraživanja mogu demantirati ove nalaze.

Ovaj stav članova Sekcije medicinskih nauka BHAAAS temelji se na zvaničnim preporukama od strane:

  • WHO ( World Health Organization)
  • US CDC (Center for Disease Control and Prevention)
  • US FDA ( Food and Drug Administration)
  • ECDC (European Center for Disease Control and Prevention

 

S poštovanjem,

Dr Mahira Tanović, predsjednica BHAAAS

Dr Adnan Begović, specijalista za plućne bolesti i intenzivnu njegu s klinike u San Diegu

Članovi Sekcije medicinskih nauka BHAAAS-a

Back To Top