Members in the News

ZAPIS IZ ARIZONE Vrijeme je da budemo pobjednici, a ne žrtve

E-mail Print PDF

Kad god se piše o bh. dijaspori u Americi, jedna se rečenica uvijek može čuti iznova: Kada bi ovi Bosanci, koji su sada Amerikanci, još bili matičnoj domovini Bosni i Hercegovini – možda i ne bi bili tako uspješni, jer ne žive u zemlji jednake šanse.

Ta je teza ponovljena na događaju nedavno održanom Phoenixu, u saveznoj državi Arizona.

Nakon što su se utisci slegli, sve više je onih koji gala večeru u Phoenixu, posvećenu prikupljanju sredstava za školovanje jednog broja studenata i srednjoškolaca u BiH – nazivaju, čak i prelomnim trenutkom u organizovanju bh. dijaspore u Americi, bar kada je ta vrsta pomoći u pitanju.

Ne radi se samo, “o 30.049 američkih dolara za školovanje devet studenata i srednjoškolaca u BiH”, što je transparentno objavljeno, već i o kvalitetu okupljanja, što bi mogao postati model za budućnost, kad je ova vrsta pomoći BiH u pitanju.

“Ovo je prvi put da se na ovakvom nivou organizovao jedan događaj u naše ime i van Los Angelesa,  što nam je bio cilj već dugo vremena”, kaže za “Avaz” Senita Slipac-Kalamujić, osnivačica i predsjednica Fondacije “Bosana”, koja je uz podršku BHAAAS (Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti) organizovala ovo veče.

Prema njenim riječima, “Bosana” je organizacija koja je započela svoj rad u Kaliforniji, upravo u Los Angelesu, s namjerom da to bude organizacija svih i “svakoga ko se osjeća dio nje”.

Slipac-Kalamujić kaže da je cilj bio da “Bosana bude katalist za našu zajednicu da se angažuje i kroz lijep, kulturan i značajan provod pomogne i omladini u BIH”.

U tome se svakako uspjelo, bar kad je riječ o brojnim pozitivnim reakcijama na događaj u Phoenixu.

Spomenuto okupljanje, ili kako su to nazvali po „američkom“ - gala event "Bosana Changing Lives" (Bosana mijenja živote) organizovano je doista u glamuroznom stilu.

Prvo su se na crvenom tepihu, ispred ulaza u veliku dvoranu sa, očito, veoma brižljivo dizajniranim stolovima u crveno-crnim nijansama, kao da se sve održava negdje u Hollywoodu, gosti okupljali ispred profesionalnih foto-objektiva Edina i Aleksandre Nadarević.

Pred njima su u crnim odjelima, ponekom leptir mašnom i glamuroznim toaletama, pred panoom na kojem su bila istaknuta lijepo dizajnirana imena kompanija sponzora događaja, defilirali uspješni Bosanci i Hercegovci iz svijeta biznisa, nauke, umjetnosti i ostalih industrija, a koji su se u Americi, kako se to obično kaže, već “odavno lijepo snašli”.

Dobra organizacija

Iza svega je stajao Organizacioni komitet na čelu sa dr. Esadom Boškailom i njegovom suprugom Aišom. Uz njega je bio mladi poduzetnik Admir Ahmetović sa suprugom Amilom, ali i dvije ljupke Bosanke Adna Hurem i Amela Gračanin, koje su, osim organizacije, ujedno i vodile program.

Sve je organizovano pod nezanemarivom parolom: Najveći je uspjeh pomoći drugima da uspiju!

Boškailo je u izjavi za “Avaz” potencirao da je iza ovog događaja snažno stala BHAAAS, u  kojoj je on u dva mandata bio predsjednik.

Senada Adžem (Foto: Edin i Aleksandra Nadarević)

“To je normalno, jer BHAAAS se od svog osnivanja 2007. godine zalaže za pronalaženje različitih izvora za stipendiranje studenta u BiH koji nisu u stanju da plate školovanje. Dok sam bio predsjednik Akademije, 2014. i 2015. godine potpisali smo saradnju sa neprofitnom organizacijom BOSANA, koja je razvila proces selekcije studenata kojima je stipendija neophodna”, rekao je Boškailo, dodajući da je sretan što je ovaj događaj organizovan u Phoenixu.

Dr. Esad Boškailo, u minulom ratu preživio je šest koncentracionih logora u Hercegovini, u Americi je ponovo postao liječnik, specijalizirao neuropsihijatriju i postao jedan od pridržnih profesora na Medicinskom fakultetu u Phoenixu, a koautor je i knjige “Wounded I Am More Awake: Finding Meaning after Terror” (“Ranjen više sam budan – Nalaženje smisla poslije terora” -- izdanje na engleskom, 2012). Poznat je i po tome da na javnim nastupima kroz vlastito iskustvo sugerira kako “treba krenuti u budućnost”, stavljajući što je moguće više “tačku na ‘i’ vlastite prošlosti”.

Dotičući i svoj primjer, on je artikulisao snažnu i uvjerljivu poruku za sve prisutne, apelirajući na jednu novu vrstu budnosti. Ponovio je kako se ni on, poslije višestrukog logorskog stradanja “ne osjeća kao žrtva, već kao pobjednik”.

Obrazovanje iznad svega

“Ubijeđen sam da kroz edukaciju možemo zajedno raditi na pozitivnim promjenama u našoj Bosni i Hercegovini, jer zemlja prolazi kroz teške, iako očekivane procese u poslijeratnom periodu.

Željan sam novih projekata kao bi pokrenuli procese koji će pomoći da napokon i naša Bosna krene normalnim putem”, rekao je Boškailo.

Kada je, kako kaže, sa suprugom Ajšom i još par prijatelja krenuo u ovaj projekat, imao je na umu samo “ispunjenje zadatih očekivanaja”. No, neki sada kažu da su očekivanja i premašena, ne samo u prikupljenim donacijama za studente u BiH, već i u iniciranju jednog prosesa koji se treba nastaviti na jedan kulturno izbalansiran način.

“Naša Akademija je za ovu je večer donirala 5.000 dolara na račun ‘Bosane’ za stipendije, a investicija u obrazovanje mladih ljudi iz svih etničkih zajednica u BiH najbolja je bosanska investicija”, dodao je dr. Boškailo.

U okviru manifestacije organizatori su održali posebnu panel diskusiju na kojoj su pored Boškaila učestvovali i jedna od najuspješnijih Bosanki u svijetu biznisa Senada Adžem. Iza nje već stoji prodaja oko pola milijarde dolara najluksuznijih nekretnina.

Na panelu je učestvovao i poznati autor Bill Carter, univerzitetski profesor, scenarista i režiser filma “Miss Sarajevo” (filmska priča o 17-godišnjoj Sarajki Ineli Nogić).

Carter, koji je inače počasni građanin glavnog grada BiH, bio je organizator koncerta Bono Voxa za Sarajevo pod opsadom.

Adžem, Carter i Boškailo iznijeli su dijelove vlastitih životnih priča, govorili su o bosanskom iskustvu, te trenutcima kada je njihov život bio prekinut u minulom ratu u BiH. Interesantno je da su i Adžem i Carter, govoreći o tom iskustvu, naveli da je to bio momenat u kojem su odlučili da žive, te da je od od tada sve krenulo drugačijim, boljim putem.

Svi skupa, govoreći o ovom sadašnjem trenutku – naveli su, kako je sada pravi čas da se oni, kojima se nekad pomagalo -- sada oduže i pozovu druge da pomisle kako pomoći onima, kojima je, 20 godina poslije rata u BiH -- ta pomoć još potrebna, posebno kad je riječ o obrazovanju.

Senada Adžem rekla je da je njeno „bosansko iskustvo“ natjeralo i naučilo da, kad god bi se suočila sa poteškoćama ili nostalgičnim, ali više bolnim sjećanjem na gubitak svojih najmilijih, svoju tugu bi transformisala u dodatnu edukaciju. A znanje, u Americi posebno, kada se “uposli” u određeni poslovni ambijent - očito donosi ogromni tržišni rezultat.

Senada je, u međuvremenu postala znani filantrop, u Phoenix je doputovala sa privatnim letom i sa svojim bratom Amelom Adžemom, inače direktorom IT sektora u jednoj velikoj kompaniji na Floridi. Odvojila je vremena da se druži sa mladim Bosancima iz Arizone i nije skrivala zadovoljstvo što se može angažovati u pomoći mladim Bosancima koji obrazovanje stavljaju u vrh svojih prioriteta.

Esad Boškailo (Foto: Edin i Aleksandra Nadarević)

Carter je rekao da mu je Sarajevo pomoglo da emotivno preživi gubitke u vlastitom životu, dodatno ga učilo solidarnosti i učvrstilo u pravdoljubivosti. Rekao je da se i danas osjeća obaveznim da kada putuje svijetom govori o tom jednogodišnjem iskustvu u opkoljenom Sarajevu 1993. godine.

Te događaje Carter je maestralno i ljudski toplo opisao je u izvanrednoj knjizi “Fools Rush In” (“Budale hrle unutra”). Od svih gradova koje je posjetio u nekih 60 zemalja svijeta, kazao je da mu je Sarajevo na prvom mjestu. To je zbog Sarajlija s kojima je dijelio dobro i zlo, pa je zbog toga sretan što se mogao odazvati i ovom pozivu za panel u Phoenixu.

Boškailo, Adžem i Carter govorili su i kako je teško zaboraviti stradanja, do kraja oplakati izgubljene, ali, 20 godina nakon rata, mora se zajednički krenuti dalje. Mladi i obrazovani ljudi, ustvrdili su – apsolutno su najbolja šansa za BiH.

Prisutni su dugim aplauzom pozdravili i najavljenu predaju aplikacije BiH za članstvo u EU.

Veoma nadahnuto pismo podrške svim prisutnima ovog gala događaja poslao je i ambassador BiH u Washingtonu, Haris Hrle.

Promjena paradigme

Obrazlažući i kroz aspekt svoje struke -- tvrdnju kako treba izlaziti iz konteksta žrtve, te sugestiji prisutnima (izbjeglicama iz BiH u SAD) da se počnu osjećati kao pobjednici, a ne žrtve, dr. Boškailo još kaže:

“Tokom rata u BiH svi smo mi, manje više, bili žrtve agresije i u tim trenucima nismo imali nikakvu kontrolu na onim što nam se događalo. Bili smo bespomoćne žrtve, čekali trenutak kad će nas silovati, mučiti, ubijati, razdvajati od naših najdražih, protjerivati… Sada, kad smo uspjeli da sve to procesuiramo u našim glavama, da sve to stavimo na pravo mjesto, tamo gdje i pripada, a to mjesto se zove prošlost, moramo se riješiti te silom nam date uloge, koja se zove žrtva”, rekao je Boškailo.

Podsjeća kako se prošlosti čovjek može i treba sjećati, ali se “u njoj ne može živjeti, pa se zato moramo riješiti uloge žrtve i, kretati se kroz sadašnjost - sa novom ulogom koja se zove pobjednik”.

“Morate priznati da  se čovjek puno ljepše osjeća kao pobjednik nego kao žrtva. Pobjednik je i neko ko je puno naučio iz prošlosti, čovjek koji se oslobodio teškog tereta koji se  zove mržnja, pa ga je ta prošlost i ojačala  i dala mu novu dimenziju”, rekao je Boškailo.

Dodaje kako “moramo prestati da umaramo naše duše onim što nam nije potrebno, citirajući Rumija:

“Duša se ne troši, ona se samo umori od onoga što smo za nju svezali, a nismo trebali i onoga što je otišlo od nje, a mi to nismo željeli”.

Stipendije za najbolje

Posebna zahvalnost gostima i panelistima, te svim donatorima, uključujući izvođače iz “Nebuloza” benda iz Los Angelesa naknadno je upućena od strane organizatora. Ali, ono što će se pamtiti je nastup konceptualne likovne umjetnice Selme Selman iz Banje Luke, koja je bila stipendista “Bosane”. U svom obraćanju publici pod nazivom “Vi nemate pojma”, ona je kod mnogih probudila dodatne emocije. Selma je, inače nastavila svoje školovanje na Syracuse Universitetu u New Yorku, a njeni radovi su već poznati i u Americi.

Na manifestaciji organizovana je i prodajna izložba akademskog slikara Džemala Emrića, rodom iz Počitelja, sada nastanjenog u San Hoseu u Kaliforniji, od čega je dio sredstava, prema najavama organizatora uplaćena za “Bosanu”.

Prema riječima organizatora, godišnja školarina na univerzitetima u BiH košta oko 3.500 dolara, pa će prikupljena svota od samo ove večeri biti dosta za devet studenata. Ali, neće se stati na ovome.

“Sve je bilo otvoreno, na principima biznisa, potpuno trasparentno, uključujući i licitaciju predmeta i dva dresa s imenima Edin Džeko i Miralem Pjanić, koji su otišli onima što su najviše ponudili za njih, tako da smo veoma zadovoljni”, kaže Admir Ahmetović, koji se cijelu večer brinuo da manifestacija posluži cilju kojem je bila namijenjena.

Admir je, inače, “posebna priča”, jer ovaj je Dobojlija u Arizonu je došao sa 17 godina, školovao se i radio. Danas, u najprestižnijoj industrijskoj zoni Phoeniksa Admir, u vlasništvu ima zgradu u kojoj djeluje njegova kompanija za proizvodnju dijelova za najsavremenije svjetske letjelice i ostale mehaničke proizvode.

“Velika je šansa da kad letite Boeing avionima preko okeana u njima ima dijelova koje mi proizvodimo. To važi za neke američke ratne letjelice, a isporučujemo i dijelove za NASA-u, a ima toga još, jer uglavnom radimo od najskupljih strateških legura”, rekao je Ahmetović za “Avaz”.

Tajna uspjeha

Ovaj zapis iz Arizone ne bi bio kompletan ako ne bi smo spomenuli Mehmeda Kozlicu, ništa manje uspješnog biznismena rodom iz Bihaća, koji u Arizonu nije stigao zbog rata u Bosni, već davnih 1980-tih. I on je bio jedan od donatora “Bosana” večeri.

Priča da su oni koji hoće da rade, a Bosanci su među Amerikancima koji već na samom startu rade “više od prosjeka”, kako reče -- “totalno uspješni” u Arizoni.

“Oni su pozitivan primjer na koje se možete ugledati”, dodao je.

Meša, kako ga prijatelji, uključujući i dr. Boškaila zovu, kaže da nije pogriješio što je “došao u ovu Rajsku dolinu (“Paradise Valley”), kako se zove se mjesto u kojem žive nekih od najvećih bogataša Amerike. Tu vilu ima i planetarni šampion Muhamed Ali. Kozlica kaže da je ulazio u kuće u kojima ima i po 30 kupatila.

“Za Arizonom osjetim nostalgiju, već poslije mjesec dana, čak i kad sam u Bosni, pa spremim kofere i nazad”, kaže Mehmed, koji veli da sa 60-tak godina života “ne mari za penziju”.

“Imam, dovoljno vlastitih stambenih objekata od kojih može udobno živjet sa svojom familijom”, kaže.

Iako sam se sreo sa mnogo predivnih ljudi u Arizoni, gospodin Kozlica je posljednji s kojim se rukujem prije leta za New York, u kojem je tek prestala velika sniježna oluja.

“Dođite nam opet, ovdje je uvijek toplo, imamo mi još takvih ‘snow birds’ (sniježnih ptica) iz Kanade i sa sjevera, koji u Arizoni provode zimske mjesece”, kaže mi ovaj vedri, ali poslovno i ozbiljan čovjek.

 

 

Autor: E. AVDOVIĆ

 

 

OVA AKADEMIJA DAJE, A NIŠTA NE TRAŽI

E-mail Print PDF

Dr.Esad Boškailo, predsjednik Bosansko-hercegovačko-američke Akademije za Nauku i Umjetnost (BHAAAS): OVA AKADEMIJA DAJE, A NIŠTA NE TRAŽI

Read more...Naša dugogodišnja saradnja sa Sarajevskom filharmonijom je vrlo uspješna. Obezbjedili smo učešće muzičara iz USA u Sarajevskoj filharmoniji. Godinama smo sponzori mladim muzičarima koji provedu jednu godinu u Sarajevu i tako omoguće nastavak rada Filharmonije…..Radimo na jačanju veza sa ANU BiH. Do sada je ta saradnja uglavnom bila izražena tokom BHAAAS dana u BiH I kad smo se god obratili nekome iz ANUBiH, naišli smo na razumijevanje i podršku…..

Read more...
 

Sarajevski pisac ponovo u žiži svjetskih medija

E-mail Print PDF

Read more...Aleksandar Hemon: Evropa se raspada u vilajete, jedni drugima prebacuju gladnu izbjegličku djecu - dok ne uginu!

Novi roman proslavljenog sarajevskog pisca sa adresom u SAD-u, Aleksandra Hemona, bavi se globalnim problemom imigranata i njihovom dehumanizacijom, o čemu autor govori u intervjuu za Jutarnji list, osvrćući se na fašistoidnu i fašističku okrutnost pojedinih država Evrope

Izvor: Jutarnji.hr/ Patricia Kiš


Read more..."The Making of Zombie Wars”, novu knjigu sarajevskog pisca koji živi u Chicagu, Aleksandra Hemona, u Engleskoj je upravo objavio izdavač Picador i o njoj pišu vodeći mediji, od Guardiana do The Independenta. Knjigu će kod nas izdati V.B.Z. Hemon je međunarodna književna zvijezda, najpoznatija su njegova djela “Knjiga mojih života”, koja govori o vrlo intimnim iskustvima, te “Projekt Lazarus” koji je The New York Times uvrstio na listu 100 najboljih knjiga tisućljeća. Piše i za New Yorker. Kroz njegova se djela provlači pitanje rata, identiteta i dislokacije.

U vašoj novoj knjizi “The Making of Zombie Wars” zombiji su metafora za dehumanizaciju imigranata. Odnosno, scenarij na kojemu radi vaš protagonist govori o tome kako ih američka vlada pretvara u zombije. Riječ je o temi koja je, što vam je sigurno poznato, vrlo aktualna u Hrvatskoj. Zapravo, tumačite, najlakši je način da ih se deindividualizira, pretvori u zombije, kako se ne bi s njima suosjećalo...


Moja se knjiga ne bavi direktno imigracijom. Budući da je roman, bavi se svakojakim stvarima istovremeno. Ali jedna od stvari koja mi je bila zanimljiva u vezi sa zombijima - o kojima nesretni glavni junak piše loš scenarij - jest to da su u plejadi strave i užasa oni bića koja su pojedinačno bezopasna, što će reći da strava i užas proizlaze iz toga da dolaze u masi. Zombiji su, dakle, lišeni bilo kakve pojedinačnosti, kao što su lišeni i života. Ima ih bezbroj i vodi ih neutaživa, neobjašnjiva glad. Taj sam roman završio prije par godina, tako da slike ovog posljednjeg vala obezličenih, očajnih izbjeglica koji se pokušavaju probiti do boljeg života nisu bile dostupne. Ali način na koji se izbjeglice lišavaju pojedinačnosti, ljudskosti i razumljive ljudske motivacije čini da se, u europskim medijima, predstavljaju kao zombiji, kao masa koja se valja prema nama i kad stignu uništit će sve ono od čega se sastoji naš život. Takva dehumanizacija pretpostavka je za fašistoidnu i fašističku okrutnost - kako drugačije objasniti da netko podmeće nogu čovjeku koji u naručju nosi svoje dijete? Meni se čini da je pitanje vremena kad će grupe mađarskih (ili slovačkih, ili hrvatskih, ili bilo kojih) patriotskih dobrovoljaca početi likvidirati izbjeglice prije nego što se namnože i dostignu masovnost koja se ne može više zaustaviti.

Takva dehumanizacija pretpostavka je za fašistoidnu i fašističku okrutnost - kako drugačije objasniti da netko podmeće nogu čovjeku koji u naručju nosi svoje dijete?

Kako gledate na situaciju u Europi?


Čini mi se da je nužno tim ljudima pomoći, čak i po cijenu slabije kvalitete života za domaće europsko stanovništvo. To je stvar temeljne ljudskosti. Ali isto mi se tako čini da bi to bilo politički najpametnije, čak i ako postoji mogućnost da na sljedećim izborima oni koji su na vlasti za to budu kažnjeni. Dok se na djecu baca suzavac, dok se ljudima preko žice kao psima baca hrana, dok oružane snage obučene da ne suosjećaju pendreče majke i djecu, Europa se pred našim očima rasipa u vilajete koji se panično samo o sebi brinu, igrajući se brutalnih muzičkih stolica: tko zadnji zatvori granice, dobiva sve izbjeglice. U današnjoj Europi susjedi jedni drugima preko ograde prebacuju gladnu izbjegličku djecu i tako će nastaviti sve dok ta djece sama od sebe ne uginu. Čitav projekt Europe kao zajedničkog prostora nerazdjeljivog granicama, prostora koji uključuje sve svoje građane i omogućava im da ostvare svoj nadnacionalni potencijal, raspada se pred našim očima. Europa je definitivno postala prostor isključivosti i sebičnosti, nemoguća bez ograda, unutarnjih i vanjskih.


Knjigu je u Velikoj Britaniji upravo objavio izdavač Picador i o njoj pišu vodeći mediji, od Guardiana do The Independenta. Kritičar Guardiana, primjerice, navodi da ste talentirani majstor rečenice, iako engleski nije vaš materinji jezik i tek ste u zreloj dobi počeli pisati na tom jeziku. Pa kako je pisati na dva jezika?


Dvaput bolje nego na jednom jeziku. Logika naših i europskih prostora zahtijeva da se “naš” jezik (tko god da smo mi) izolira i dekontaminira od utjecaja onih drugih, da se jezik ogradama zaštiti od onih koji nisu mi, s obzirom na to da je jezik navodna suština etničkog i/ili nacionalnog suvereniteta. Jezik je meni prostor osobne slobode, mjesto gdje se opresivni nacionalni/etnički identitet može lijepo i ugodno razmontirati.


Glavni junak je 33-godišnji scenarist Joshua Levin, opisan kao gubitnik koji radi na scenariju o ratu zombija te usput predaje engleski kako bi zaradio. U jednoj sam kritici pročitala pitanje - kako se dvije fatalne žene, Kimiko i Ana, udana žena iz Bosne, mogu obje zaljubiti u takvog gubitnika?


Predlažem vam da prošetate ulicama Zagreba, ili Sarajeva, ili New Yorka i vidite s kim hodaju muški gubitnici. Kritičari, naravno, imaju pravo na vlastite priglupe predrasude, ali ta pretpostavka da se muškarci i žene vezuju i žene udaju samo za one koji imaju isti ljudski rejting, nije čak ni priglupa.

U današnjoj Europi susjedi jedni drugima preko ograde prebacuju gladnu izbjegličku djecu i tako će nastaviti sve dok ta djece sama od sebe ne uginu

Čini mi se da ste u The Independentu rekli da je problem u tome što opisuje samog sebe, pa se vjerojatno opisuje gore nego što uistinu jest...


U knjizi postoji i psihološka motivacija kako za Joshuinu viziju sebe - s obzirom na to da ga konstantno muči osjećaj nesigurnosti i slabosti - tako i za razloge zbog kojih se Kimiko i Ana upuštaju u katastrofalne odnose sa Joshuom.


I vi ste sami imali sličnu ponudu, no studentica je bila iz Rusije, ne iz Bosne, i odbili ste ponudu, za razliku od Josha?


To je bilo prije dvadesetak godina. Studentica je bila vrlo zgodna i privlačna, ali ja sam tad bio na početku veze koja mi je bila važna, dok je studentica bila udana i imala je kćer. Povrh toga, činilo mi se da bi to švaleranje bilo jako logistički komplicirano, pa sam onda počeo zamišljati kako bi sve to izgledalo. Onda sam jednog dana počeo o tome pisati.


Sve velike tragedije, od smrti vlastitog djeteta do rata u Bosni, opisali ste u svojim djelima, ali isto tako i neke detalje iz života, poput mogućeg preljuba. Kako je biti tako brutalno iskren prema sebi i onda još to podijeliti sa svim svojim čitateljima?


Da se bojim čitatelja, ne bih uopće pisao. Zamislite nogometaša koji se boji navijača. Ili opernog pjevača koji se pribojava orkestra.


Jeste li očekivali takvu recepciju ranijih djela, “Knjige mojih života” te “Projekta Lazarus” koji je, primjerice, The New York Times uvrstio na listu 100 najboljih knjiga tisućljeća?


Tisućljeće je tek počelo, tako da je to što je NYT rekao lijepo, ali ne baš značajno. Ja sam staromodan utoliko što mislim da knjige trebaju sazreti, kao vino. Moraju preživjeti prve dojmove i proći kroz iskušenja dugovječnosti - meni je važno što će čitatelji misliti kad zaborave kritike i liste i kad ostanu nasamo s tekstom.

Invazija na Irak bila je i jest apsolutna katastrofa - moralna, politička, vojna. Nije teško vidjeti kako je jedan od uzroka trenutačne izbjegličke krize debakl u Iraku

Novi se roman odvija 2003. godine u Americi, u doba Georgea Busha i rata u Iraku. Tumačite kako “pojednostavljeni pogled na svijet i nepostojeća mašta vode ka pogrešnim intervencijama”. U to doba u Americi je vladalo ludilo i pogrešno usmjeren patriotizam...


Invazija na Irak bila je i jest apsolutna katastrofa - moralna, politička, vojna. Nije teško vidjeti kako je jedan od uzroka trenutačne izbjegličke krize debakl u Iraku. Američka invazija ne samo da je bila nezakonita, zločinačka invazija, nego se nije uspjela niti približiti vlastitim ciljevima - čak ni najgori, najzagriženiji američki patrioti ne mogu tvrditi da su u bliskoistočnu regiju stigli mir i progres. Umobolni zanos, motiviran kod dobrog dijela stanovništva osvetom, doveo je do katastrofe. U Americi i američkoj kulturi time se vrlo malo bavilo. Kao da patriotizam ima pravo na greške, kao da je kolektivni zanos važniji od ishoda takvih zločinačkih avantura.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)

 

FOX ABC Maine interview with Harun Mehmedinovic

E-mail Print PDF

FOX ABC Maine interview with Harun Mehmedinovic of SKYGLOWPROJECT.COM

SKYGLOWPROJECT.COM co-founder Harun Mehmedinovic chats with FOX ABC Maine about the issues of growing threat of light pollution and significance of seeing the stars.

Dim lights Embed Embed this video on your site

 

Nyela Basney: Music makes people go through a joint emotional experience

E-mail Print PDF

Read more...This time, we talked to Mrs Nyela Basney, a truly successful conductor from the United States of America. Mrs Basney came to Sarajevo to conduct a concert at the National Theatre with the Sarajevo Philharmonic Orchestra. The concert was composed out of L. van Beethoven’s Symphony No. 1, Op. 21, C major, J. Bancks’s Lumen and J. Rodrigo’s Concierto de Aranjuez. Besides the Orchestra and Mrs Basney, there was also Daniel Paul Horn on the piano... Read more...

 
  • «
  •  Start 
  •  Prev 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  Next 
  •  End 
  • »


Page 1 of 9

 

Sponsors
platinum.pnggold.pngsilver.pngbronze.pngfriends.png

BHAAAS Membership

Founding Members

Andi Arnautović MD
Family Medicine
Chicago, IL

Kenan Arnautović, MD, PhD, FAANS, FACS
Neurosurgery
Memphis, TN

Almasa Bass, PharmD
Clinical Research and Drug Development
Chapel Hill, NC

Sead Beganović, MD, PhD
Oncology
Indianapolis, IN

Lejla Hadzikadić, MD, MSc
General Surgery
Boston, MA

Mirsad Hadzikadić, PhD
Computing and Informatics
Charlotte, NC

Zlatko Haverić, MD
Hospitalist
Joliet, IL

Aleksandar Hemon
Literature
Chicago, IL

Emir Hodzić, DVM, PhD
Research
Davis, CA

Migdat Hodzić, PhD
Technology
Santa Clara, California

Eldin E. Karaiković, MD, PhD
Orthopaedics
Chicago, IL

Djenita Pašić, Esq., JD
Law
Louisville, KY

Rešad Pašić, MD, PhD
Obstetric and Gynecology
Louisville, KY

Adnan Šarčević, MD, MSc
Psychiatry and Behavioral Sciences
New York

Read more...

 

 

Board of Directors

Azra Terzich, EdD
President
Louisville, KY

Dusica Babovic-Vuksanovic, MD, MSc
Vice President
Rochester, MN

Nirvana Pistoljevic, PhD
Second Vice President
New York, NY

Patrick McCarthy, MSc
Executive Board Member at Large
Saint Louis, MO

Esad Boskailo, MD
Past President
Phoenix, AZ

Dino Mulic, DMA
Edinburg, TX

Ismar Volic, Ph.D
Natick, MA

Amila Buturovic, PhD
Toronto, Canada

Emir Festic, MD, FCCP
Jacksonville, FL

Dino Kujundzic, JD
Alexandria, WA

Namik Haveric, MD
Washington, DC

Lejla Hadzikadic Gusic, MD, MS
Charlotte, NC

Asim Haracic, MD
Washington, DC

Suad Kapetanovic, MD
Los Angeles, CA

Diana Milojevic, MD
San Francisco, CA

Mahira Tanovic, MD
Glendale, NY

Read more...

 

 

Committees

EXECUTIVE COMMITTEE
Azra Terzich, EdD, President
Dusica Babovic Vuksanovic, MD, MSc, Vice President
Nirvana Pistoljevic, PhD, Second Vice President
Emir Festic, MD, Secretary
Patrick McCarthy, MSc, Executive Board Member at Large
Igor Lemajic, MBA, Treasurer
Ismar Volic, PhD, Assistant Treasurer
Esad Boskailo, MD, Former President
Slavica Hrnkas, Technikal Secretary


LEGAL COMMITTEE
Dino Kujundzic
Djenita Pasic


FINANCE COMMITTEE
Dino Mulic
Emir Festic
Asim Haracic


PRESIDENTAL ADVISORY COMMITTEE
Esad Boskailo
Mirsad Hadzikadic
Eldin Karaikovic
Kenan Arnautovic
Sasa Hemon
Dzenita Pasic
Andi Arnautovic
Gordan Srkalovic


ETHICS COMMITTEE
Esad Boskailo
Mahira Tanovic
Dijana Milojevic


TREASURER
Igor Lemajic
Ismar Volic,
assistant treasurer


WEB PAGE
Lejla Hadzikadic, Coordinator
Nirvana Pistoljevic, Coordinator, New Web Site
Amir Milic, Webmaster
Adnan Atic, BHAAAS FB Page


NEWSLETTER
Dusica Babovic
Patrick McCarthy
Erol Avdovic


SARAJEVO OFFICE
Nirvana Pistoljevic, official BHAAAS representative in BiH
Adi Karaikovic, logistics, Days of BHAAAS in BiH


MEMBERSHIP COMMITTEE
Dusica Babovic-Vuksanovic
Amila Buturovic
Emir Festic
Namik Haveric


SPOKESPERSON
Djenita Pasic


HISTORIAN
Enes Kanlic


SECTIONS
Emir Hodzic (Sciences and Sections Coordinator)
Eldin Karaikovic (Medicine)
Mirsad Hadzikadic (Technology)
Dino Mulic (Arts)
Erol Avdovic (Public Relation)
Amila Buturovic (Social Sciences)

Read more...

 

 

Criteria for Membership/ Membership Fees

Sve kategorije clanstva moraju ispunjavati sljedece uslove:

  1. Bosanskohercegovacko porijeklo.
  2. Drzavljanstvo ili stalni boravak u USA ili Kanadi;
  3. Visoka strucna sprema/graduate degree, sa izuzetkom kandidata iz nenaucnih oblasti;
  4. Odanost nacelima BHAAAS;
  5. Odanost ideji visenacionalne, demokratske Bosne i Hercegovine;
  6. Postovanje najvisih etickih i moralnih standarda, ukljucujuci i nacela vezana za slobodnu razmjenu ideja i misljenja;

Kriteriji za prijem:


1. Redovni clan (Active member):

  • Doktorat ili ekvivalent, sa izuzetkom kadidata iz oblasti kulture, umjetnosti, novinarstva i drugih nenaucnih oblasti;
  • Istaknuto profesionalno prisustvo (objavljene knjige, clanci, naucni i strucni radovi, odrzani koncerti, izlozbe, patenti, kriticka priznanja etc) u vlastitoj oblasti;
  • Zapazena aktivnost u okviru bosanskohercegovacke zajednice;

2. Pridruzeni clan (Associate Member):

  • Magisterij ili ekvivalent, sa izuzetkom kandidata iz oblasti kulture, umjetnosti, novinarstva i drugih nenaucnih oblasti;
  • Istaknuta aktivnost, kao i duzina prisustva, u svojoj profesionalnoj oblasti;
  • Znacajna aktivnost u okviru bosanskohercegovacke zajednice;

3. Dopisni clan (Corresponding Member):

  • Phd/ekvivalent ili magisterij/ekvivalent, sa izuzetkom kadidata iz oblasti  kulture, umjetnosti, novinarstva i drugih nenaucnih oblasti;
  • Kandidati ne ispunjavaju uslov stalnog boravka u USA/Kanadi, ali ispunjavaju uslov bosanskohercegovackog porijekla;
  • Zapazen doprinos bosanskohercegovackoj zajednici, nauci i kulturi;

4. Medjunarodni clan (International Member):

  • Kandidat ispunjava uslove i kriterije za Redovno ili Pridruzeno, osim sto ne zivi u Sjevernoj Americi, niti je bosanskohercegovackog porijekla;
  • Kandidat se istice aktivnostima vezanim za dobrobit bosanskohercegovacke zajednice, kako u zemlji, tako i u inostranstvu;

5. Pocasni clan (Honorary Member):

  • Kandidati ne ispunjavaju uslove i kriterije za ostale kategorije clanstva, ali su se istakli dosadasnjim radom vezanim za dobrobit bosanskohercegovacke zajednice u Sjevernoj Americi;

6. Kandidat (Candidate Member):

  • Kandidati su u procesu viseg stepena obrazovanja u USA ili Kanadi, a kompletiranjem procesa ce ispuniti uslove I krtierije za redovno ili pridruzno clanstvo; (vremenski limit za kategoriju kandidata je minimum jedna (1) a maksimum sedam (7) godina);
  • Kandidat ima fakultetsku diplomu;

 

 

Active members
$150.00 annually

Associate members
$75.00 annually

Corresponding members
$75.00 annually

Candidate members
$25.00 annually

International members
N/A

Honorary members
N/A

Read more...

 

 

International Cultural Exchange Program 2015-2016

MORE INFORMATION

PAYMENT INSTRUCTIONS:
1. Click the button (down)
2. Select the right Campaign
3. Fill required data
4. Check the $40 box
5. Write in the "Comment" box below what the payment is being made for so that it is credited towards this specific program


Copyright © 2010 Bhaaas.org. All Rights Reserved.