Gordan Srkalovic Intervju

Većina pušača odbit će argumente koji ukazuju na opasnosti za njihov život, ali će rijetko koji ostati ravnodušan na činjenicu da pušenjem cigareta povećavaju šanse da njihova djeca obole od smrtonosne bolesti.

Doktor medicine, specijalista za onkologiju i krvne bolesti Gordan Srkalović smatra da je to poruka koju treba snažno prenositi i širiti. On je klinički profesor interne medinice Michigan State univerziteta (MSU), a na primjeru Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objašnjava kako je signifikantna redukcija pušenja ostvarena kombinacijom edukacije i političkom akcijom koja je rezultirala izmjenama zakona.

– U SAD-u je zabranjeno pušenje na javnim mjestima uključujući bolnice, škole, vladine institucije i restorane. Osim toga, cijena cigareta je toliko visoka da mnogi pušaći ne mogu kupiti cigarete, to ih tjera da se odviknu. Informacije o štetnosti pušenja dostupne su na svim elektronskim medijima, reklamiranje cigareta je zabranjeno – naglašava Srkalović u razgovoru za Fenu.

Navodi i da je u SAD-u dokazano da zabrana pušenja, u restoranima i barovima, ne samo da nije ekonomski loša za vlasnike nego je posjeta tim objektima povećana a profit postao veći.

– To treba da se koristi kao pouka za one koji se protive zabrani. Nadam se da će uskoro i u BiH univerziteti, škole i druge ustanove obrazovanja, kao i bolničke ustanove zabraniti pušenje u svojim prostorijama. To bi bio izvanredan početak korisne i neophodne kampanje. Pozivam predstavnike tih ustanova da pokažu put drugima kako da unaprijede zdravlje bh. stanovništva. U BiH treba početi sa zabranama pušenja u obrazovnim institucijama i bolnicama, te proširiti na sva javna mjesta – istaknuo je.

Profesor dr. Srkalović upozorava da je pušenje cigareta (u 85 do 90 posto slučajeva) direktni uzročnik karcinoma pluća, a najbolji način da se ta bolest prevenira jeste da se reducira a na kraju i kompletno zaustavi upotreba duhanskih proizvoda.

– To je svakako ostvarljivo, ali jedino uz sudjelovanje različitih grupacija društva i podršku političkog faktora. Političari moraju shvatiti koliko bi to unaprijedilo cjelokupno bh. društvo, učinilo ga konkurentnijim na svjetskoj berzi rada i dostignuća te doprinijelo zdravlju ljudi i uštedi novca. To se može ostvariti kroz edukaciju i kroz lični primjer – mišljenja je. Dodaje da postoje i okolišni faktori koji mogu doprinijeti nastanku karcinoma pluća, ali glavni uzrok ipak je pušenje cigareta.

Podsjeća da je karcinom bolest koja se u nekim slučajevima može spriječiti (npr. iskorjenjivanjem pušenja), u velikom broju slučajeva izliječiti (ako je dijagnosticiran u ranim stadijima), a u određenom broju slučajeva može se izliječiti ili tretirati čak i kad je uznapredovao (limfomi, kancer testisa, dojke, melanom).

Upozorava da je karcinom još uvijek jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, ali i naglašava da je u razvijenim državama (za razliku od nerazvijenih i država u razvoju) stopa umiranje od te opake bolesti u padu. U razvijenom svijetu pacijenti s tom vrstom bolesti žive sve duže. To je, kaže Srkalović, rezultat upotrebe novih tehnologija, novih lijekova i poboljšanja načina kontrole simptoma bolesti.

Za bh. onkologe prof.dr. Srkalović kaže da su dobro educirani, imaju odlične veze sa svijetom, koriste najnovija saznanja i pravce dijagnoze i liječenja ali im mnoge tehnike i lijekovi nisu dostupni.

– Moderna onkologija je skupa, čak ni u najrazvijenijim državama svi tretmani nisu dostupni svim pacijentima. To je u mnogo većoj mjeri slučaj u državi poput BiH, našim ljekarima mnoge tehnike i lijekovi nisu dostupni. Bez obzira na to, svjedočim njihovim naporima i trudu da se stvari poboljšaju. Ono što se definitivno može poboljšati jeste uspostavljanje uniformnih kriterija registracije, dijagnoze i tretmana karcinoma na državnom nivou. Za to je potrebna pomoć državne administracije – naglasio je.

Profesor dr. Srkalović primjećuje i to da je odlazak ljekara iz BiH veliki problem, koji će godinama i rasti ako se nešto ne poduzme na poboljšavanju uvjeta života i rada.

– “Odliv mozgova” predstavlja veliki problem za sve države u razvoju, jer se iscrpljuje najvažniji potencijal svake države (ljudski). U slučaju ljekara još je opasnije, jer se gubi vrhunski kadar u koji je društvo uložilo mnogo. S druge strane, živimo u svijetu otvorenih granica i slobodnog tržišta svih vrijednosti, uključujući i intelektualne. Skoro svi ljudi traže bolje mogućnosti života i rada za sebe i svoje obitelji. I to je činjenica koja se mora prihvatiti – rekao je.

To se, smatra prof.dr. Srkalović, može popraviti jedino stvaranjem jednako dobrih ili barem sličnih uvjeta rada, privređivanja, intelektualnog uzdizanja, zabave, fizičke i materijalne sigurnosti koje postoje u državama u koje se trenutno seli bh. stanovništvo.

– To je svakako teško postići u sadašnjoj BiH, zbog administrativnih i političkih zapreka otvorenom i slobodnom društvu. Ipak, BiH ima neke važne pozitivne odlike. Prelijepa je država koja sve više privlači i vrhunske intelektualce bh. i stranog porijekla. Bit će ih i više ako se poboljša ekonomska i politička situacija. S druge strane, ljekari koji odlaze u druge države tamo stječu nova znanja i ovladaju tehnikama koje će moći prenijeti bh. kolegama i tako im pomoći u usavršavanju – naglasio je.

Profesor dr. Srkalović ističe da je upravo to jedan od glavnih ciljeva i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS), koja je više od decenije most prijenosa znanja između bh. naučne i stručne dijaspore i kolega u BiH.

– U početku je suradnja bila ograničena, ali se posljednjih godina razvija na raznim nivoima. Velika podrška su Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica BiH, ANU BiH i Univerzitet u Sarajevu. Ta suradnja bit će od velike koristi kako BiH tako i bh. stručnjacima u inozemstvu – smatra prof.dr. Srkalović.

Za sebe kaže da su mu dom i obitelj sad u SAD-u, ali da će se uvijek vraćati u domovinu (Sarajevo, Tuzlu i druga draga mjesta). Slično, kaže, razmišljaju i ostali članovi njegove obitelji.

– Imam tri kćerke i četvero unučadi. Svi oni znaju i osjećaju BiH kao jednu od svojih domovina, možda će se neko od njih odlučiti na povratak – rekao je prof.dr. Srkalović za Fenu.

Gordan Srkalović rođen je u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, a doktorirao na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Profesionalnu karijeru započeo je u Zavodu za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Tuzli. Direktor je Kliničkih istraživanja u Sparrow regionalnom onkološkom centru u Michiganu, a od 2004. godine je klinički vanredni profesor interne medicine na Michigan State Univerzitetu u SAD-u. Objavio je mnogo publikacija u svjetskim časopisima i na kongresima. S ponosom ističe svoje porijeklo, oca Ibrahima iz trgovačke obitelji iz Tešnja i majku Blanku rođenu u jevrejskoj obitelji Papo za koju kaže da mu je prenijela ljubav prema slovima i brojkama i maglovito sjećanje na ladino (jezik sefardskih Jevreja).

(Vijesti.ba / FENA)